Što znače promjene na disku? Kako tumačiti nalaze magneta10 min čitanja

Promjene na diskovima – nisu sve promjene patologija

Kada govorimo o promjenama na intervertebralnim diskovima, korisno je razlikovati morfološke i biološke promjene.

Morfološke promjene su promjene u građi tkiva koje možemo vidjeti na snimkama ili histološkim preparatima.

Iako se izraz „degenerativne promjene“ često koristi, preciznije bi bilo govoriti o biološkim promjenama. One predstavljaju podskup morfoloških promjena povezanih sa starenjem, mehaničkim opterećenjem i biološkim procesima.

Važno je naglasiti da ni morfološka ni biološka promjena nije automatski patologija.

Promjena postaje klinički značajna tek kada dovede do boli, neuroloških simptoma, upale, gubitka funkcije, strukturne nestabilnosti ili smanjenja kvalitete života.

Budući da su mnoge od ovih promjena vrlo česte kod osoba bez simptoma, važno je biti oprezan pri tumačenju nalaza i ne donositi zaključke samo na temelju onoga što se vidi na snimci.

Starenje i dehidracija diska

S godinama dolazi do smanjenja sadržaja vode i proteoglikana u nucleus pulposusu. Disk postaje manje elastičan i slabije podnosi opterećenja.

Na magnetskoj rezonanciji sadržaj vode u disku najčešće procjenjujemo pomoću T2 signala. Zdrav disk izgleda poput dobro natopljene spužve – svijetao je jer sadrži mnogo vode. Kako stari i gubi vodu, postaje tamniji. Istovremeno se postupno smanjuje i njegova visina.

Važno je naglasiti da tamniji disk ne znači automatski bolni disk. Gubitak T2 signala i smanjenje visine diska prisutni su kod velikog broja osoba koje nemaju nikakve simptome, već i u četrdesetim godinama života.

Bulging nije hernija

Jedan od najčešćih pojmova koji se pojavljuju u MR nalazima je bulging (izbočenje) diska.

Bulging nije hernija. Radi se o difuznom izbočenju diska izvan njegovih normalnih granica. Može biti simetrično ili asimetrično, a obično zahvaća više od 25 % opsega diska.

Za bulging je karakteristično da je promjena široko rasprostranjena po opsegu diska, relativno plitka i često povezana s općim promjenama cijelog diska. Najčešće nema jasno definirano mjesto proboja niti “džep” kroz koji se širi.

Može uključivati unutarnje slojeve anulusa, ali nije nužno ograničen samo na njih.

Anularna fisura

Anularna fisura predstavlja pukotinu ili rascjep unutar vlakana anulusa fibrosusa.

Postoji više vrsta fisura. Radijalna fisura proteže se od jezgre prema periferiji i presijeca lamele anulusa. Počinje u unutarnjem dijelu anulusa i može napredovati sve do njegovih vanjskih slojeva.

Klinički je važna jer omogućuje migraciju sadržaja jezgre prema van.

Međutim, fisure unutarnjeg anulusa vrlo su česte i kod osoba bez simptoma. Bol se češće povezuje s fisurama koje zahvaćaju vanjske slojeve anulusa jer se upravo ondje nalaze nociceptori sinuvertebralnog živca. Zbog toga sama prisutnost fisure nije dovoljna da izazove bol. Važni su njezina lokacija, opseg i eventualni upalni odgovor.

Hernijacije diska

Za razliku od bulginga, koji je difuzan, hernijacija predstavlja lokalizirani pomak tkiva diska.

Hernijacije dijelimo na protruzije, ekstruzije i sekvestracije.

Kod protruzije baza hernijacije, odnosno dio koji je još povezan s diskom, šira je od dijela koji se izbočuje prema van.

Kod ekstruzije situacija je obrnuta – dio materijala koji se nalazi izvan diska veći je od mjesta kroz koje je izašao.

Sekvestracija označava stanje u kojem se dio diskalnog materijala potpuno odvoji od ostatka diska.

Iako magnetska rezonancija može izgledati vrlo dramatično, prognoza često nije. Hernije diska nisu nužno bolne, opasne, progresivne niti automatska indikacija za operaciju. Također, ne predstavljaju nužno prepreku oporavku ili normalnom životu.

Zašto je važna lokalizacija hernije?

Stražnji uzdužni ligament nalazi se na stražnjoj strani diska i pruža određenu mehaničku zaštitu.

Centralne hernijacije nalaze se dalje od živčanih korjenova pa rjeđe uzrokuju radikularne simptome. Dok su male, često su bez simptoma upravo zato što ih djelomično ograničava stražnji uzdužni ligament.

Ako postanu dovoljno velike, mogu uzrokovati ozbiljne kliničke probleme, uključujući simptome sindroma kaude ekvine, stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku obradu.

S druge strane, posterolateralne hernijacije nalaze se bliže živčanim korjenovima te češće uzrokuju bol, trnce, promjene osjeta i mišićnu slabost.

Zanimljivo je da upravo te hernijacije često imaju bolji potencijal spontane resorpcije. Kada hernirani materijal izađe izvan područja koje pokriva stražnji uzdužni ligament, dolazi u kontakt s okolnim tkivom i imunološkim sustavom, što povećava vjerojatnost njegova postupnog smanjenja tijekom vremena.

Zbog toga, iako često uzrokuju najviše simptoma, u pravilu imaju povoljniji prirodni tijek oporavka.

Schmorlova hernija

Za razliku od klasičnih hernijacija koje se šire prema spinalnom kanalu, Schmorlov čvor (hernija) nastaje kada sadržaj diska prodre vertikalno kroz završnu ploču u tijelo kralješka.

Najčešće se smatra biološkom ili degenerativnom promjenom te se često nalazi i kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Završna ploča kralješka važna je struktura jer je i vaskularizirana i inervirana, prvenstveno granama sinuvertebralnog i bazivertebralnog živca.

Promjene završnih ploča poznate su kao Modic promjene. Nazvane su prema radiologu Modicu koji ih je prvi opisao 1988. godine.

Razlikujemo Modic promjene tipa 1, 2 i 3. U kontekstu promjena diska najčešće se spominje Modic tip 1, koji označava prisutnost edema i upalnih promjena u području završnih ploča kralježaka.

Takve promjene mogu pridonijeti slabljenju završne ploče i nastanku Schmorlovih čvorova, kada materijal diska prodire u tijelo kralješka umjesto prema spinalnom kanalu.

Što nam istraživanja govore o išijasu i hernijaciji diska?

Kada govorimo o hernijacijama diska, lako je steći dojam da se radi o ozbiljnom i trajnom problemu. Magnetska rezonancija često izgleda zabrinjavajuće, a radiološki opisi mogu zvučati dramatično.

Međutim, prirodni tijek oporavka često izgleda znatno bolje nego što većina ljudi očekuje.

Jedno od većih istraživanja koje je pratilo osobe s išijasom pokazalo je da potpuni oporavak nije uvijek brz proces. Za razliku od nespecifične križobolje, simptomi išijasa često traju dulje i mogu biti intenzivniji. Ipak, većina ljudi tijekom vremena bilježi značajno poboljšanje, a velik dio osoba nakon godinu dana navodi da se osjeća potpuno oporavljeno ili značajno bolje.

To je važan podsjetnik da prisutnost hernijacije ne govori nužno ništa o tome kako će izgledati budućnost osobe koja je ima.

Veće hernijacije često imaju veću šansu za povlačenje

Možda najzanimljiviji podatak dolazi iz istraživanja spontanog povlačenja hernijacija diska.

Dugo se smatralo da se hernirani disk može riješiti samo operacijom ili da će trajno ostati prisutan u istom obliku. Danas znamo da ljudsko tijelo ima sposobnost postupnog smanjivanja volumena hernijiranog tkiva.

Sustavni pregled literature koji je uključio 31 istraživanje pokazao je da različiti oblici hernijacije imaju različitu vjerojatnost spontane regresije.

Tip promjene	Regresija tijekom vremena
Bulging	13%
Protruzija	53%
Ekstruzija	70%
Sekvestracija	93%

Posebno je zanimljivo da upravo hernijacije koje na magnetskoj rezonanciji često izgledaju najdramatičnije imaju najveću vjerojatnost spontanog povlačenja.

Jedno od mogućih objašnjenja jest činjenica da su ekstruzije i sekvestracije više izložene okolnom tkivu i imunološkom sustavu. Organizam tada lakše prepoznaje hernirani materijal te postupno pokreće procese njegove razgradnje i uklanjanja.

To naravno ne znači da će se svaka hernijacija potpuno povući niti da će svi simptomi nestati sami od sebe. Međutim, pokazuje da ljudsko tijelo posjeduje značajan kapacitet prilagodbe i oporavka.

Promjene na magnetskoj rezonanciji vrlo su česte i kod ljudi bez bolova

Brojna istraživanja pokazala su da se promjene koje često smatramo „problematičnima“ mogu pronaći i kod ljudi koji nemaju nikakve simptome.

S godinama postaju sve češći:

• gubitak T2 signala i dehidracija diska
• smanjenje visine diska
• bulging
• protruzije
• promjene završnih ploča

Drugim riječima, prisutnost promjene na snimci ne znači automatski da je upravo ona uzrok boli.

Magnetska rezonancija prikazuje anatomiju. Ne prikazuje bol.

Zbog toga dvije osobe mogu imati gotovo identičan nalaz, a potpuno različito iskustvo. Jedna može biti bez simptoma, dok druga može imati značajna ograničenja u svakodnevnom životu.

Što onda zapravo znači MR nalaz?

Nalaz magnetske rezonancije predstavlja samo jedan dio kliničke slike.

Jednako su važni simptomi koje osoba opisuje, funkcionalna ograničenja, neurološki nalaz, trajanje tegoba, opće zdravstveno stanje i brojni drugi čimbenici koji se ne mogu vidjeti na snimci.

Promjene poput dehidracije diska, bulginga, protruzija, Schmorlovih hernija ili Modic promjena nisu automatski patologija. One postaju klinički relevantne tek kada su povezane s boli, neurološkim simptomima, upalom, gubitkom funkcije ili smanjenjem kvalitete života.

Zato je važno biti oprezan pri interpretaciji nalaza i izbjeći katastrofiziranje promjena koje su često dio normalnog procesa starenja i prilagodbe tkiva.

Razumijevanje nalaza magnetske rezonancije ne znači zanemarivanje promjena koje postoje. Njih treba promatrati u kontekstu simptoma, kliničkog pregleda i životne situacije svake osobe. Upravo zato kvalitetna fizioterapijska procjena ostaje važnija od samog nalaza.

Literatura:
– Mercer S, Bogduk N. The ligaments and annulus fibrosus of human adult cervical intervertebral discs. Spine, 1999.
– Crock HV, Yoshizawa H. The blood supply of the vertebral column and spinal cord in man. 1977.
– Waxenbaum JA, Reddy V, Futterman B. Anatomy, Back, Intervertebral Discs. StatPearls, 2025.
– Conger A i sur. Vertebrogenic pain: A paradigm shift in diagnosis and treatment of axial low back pain. Pain Medicine, 2022.
– Konstantinou K i sur. SCOPiC trial: Stratified care versus usual care for sciatica. Lancet Rheumatology, 2020.
– Brinjikji W i sur. Imaging Features of Spinal Degeneration in Asymptomatic Populations. AJNR, 2015.
– Chiu CC i sur. The probability of spontaneous regression of lumbar herniated disc: A systematic review. Clinical Rehabilitation, 2015.
– Jesson T. Understanding Sciatica. Piece By Piece Press, 2023.
– Gilroy AM, MacPherson BR, Ross LM. Anatomski atlas s latinskim nazivljem.