"UKLJEŠTEN" ŽIVAC

Ovaj rehabilitacijski protokol pokriva:

  • Oštra bol u vratu

  • Utrnulost i trnci koji se šire niz ruku (radikulopatija)

  • Hernijacija diska (izbočenja diska) i stenoza

  • Sindrom torakalnog otvora

HERNIJACIJA DISKA I STENOZA

Bol koja se širi niz ruku često potječe iz vrata, gdje prolaze živci koji putuju prema ruci i šaci. Ova vrsta boli može nastati zbog upale živca, hernijacije diska, stenoze (suženja prostora kroz koji živac prolazi) i dugotrajnog održavanja položaja koji utječu na zdravlje živca.

Mnogi ljudi osjećaju ovu vrstu boli  ne zato što hernija diska izravno pritišće živac, već zato što je upala nadražila i senzibilizirala živac. Primjerice, magnetska rezonanca (MRI) može pokazati da s diskom nema nikakvih problema, dok osoba ipak osjeća ovu bol koja može biti uzrokovana upalom zbog preopterećenja, stresa, prehrane ili drugih faktora.

Ostali mogući uzroci uključuju traumatske ozljede poput trzajne ozljede u prometnim nesrećama, sportske ozljede i bilo koju aktivnost koja uključuje mišiće vrata i ramena na nov način, npr. nov program vježbanja bez progresivnog opterećenja.

Nelagoda povezana s iritacijom živca može varirati od oštre, probadajuće boli poput munje, do osjećaja utrnulosti i trnaca.

Simptomi prate putanju živca i mogu se širiti sve do prstiju.

Pokreti vrata i ruku ili položaji koji opterećuju živac će pogoršati simptome.

Primjerice, rotacija glave prema bolnoj strani ili gledanje prema gore obično uzrokuje nelagodu ako bol potječe iz vrata. Također, bol se može pojaviti nakon dugotrajnog zadržavanja položaja koji iritira živac, poput spavanja s vratom nagnutim na jednu stranu.

Mnoge ozljede diska (izbočenja i hernijacije) i većina slučajeva radikulopatije poboljšavaju se unutar 8 do 12 tjedana ako se eliminiraju ili modificiraju aktivnosti koje pogoršavaju stanje te ako se provodi program rehabilitacije.

Radikulopatija povezana s hernijacijom ili izbočenjem diska često se poboljšava rehabilitacijom. Problemi sa živcima mogu uzrokovati smanjenu pokretljivost, fleksibilnost i slabost mišića ako iritacija živca postane izraženija.

U ranim fazama rehabilitacije mogu pomoći i lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta te mišićni relaksanti koje propisuje liječnik.

Prva faza rehabilitacije uključuje mobilizaciju mekih tkiva s fokusom na mišiće vrata, prsne mišiće i srednji dio leđa. Svaka mobilizacija ima ključnu ulogu u smanjenju napetosti i boli. Mobilizacija vrata može ublažiti simptome na mjestu boli, dok mobilizacija prsnih mišića, iako možda nije intuitivna, pomaže jer napetost u tom području može pridonijeti ovoj vrsti boli koja se širi niz ruku.
Također, određene vrste cervikalne radikulopatije mogu uzrokovati bol koja se širi prema području između lopatica, pa mobilizacija tog područja može smanjiti bol ako je prisutna u srednjem dijelu leđa.

U kasnijoj fazi rehabilitacije fokus je na mobilnosti kralježnice i perifernih živaca. Rotacijska istezanja torakalnog dijela i mobilizacijske vježbe za vrat poboljšavaju pokretljivost kralježnice i smanjuju bol. S vremenom se uvode intenzivnije mobilizacije živaca, ali tu je jako važno dobro dozirati jer se u protivnom simptomi mogu pogoršati.

 Kada se bol smanji i pokretljivost poboljša, uvode se vježbe za jačanje mišića za povratak snage.

Potreba za operacijom ovisi o simptomima i funkcionalnoj sposobnosti.

Ako bol traje šest mjeseci ili duže, a fizikalna terapija nije donijela poboljšanje, treba dodatno provjeriti opciju operacije i konzultirati se s neurologom.

Ako bol koja se širi niz živac prati i progresivan gubitak snage u ruci, treba se odmah obratiti liječniku i razmotriti kiruršku intervenciju.

SINDROM TORAKALNOG OTVORA

Sindrom torakalnog otvora označava stanje u kojem dolazi do iritacije, ozljede ili kompresije živaca i/ili krvnih žila koje prolaze od vrata do ruke kroz prostor između prvog rebra i ključne kosti, poznat kao torakalni otvor. Ovo stanje često nastaje zbog sportova koji uključuju ponavljajuće pokrete ramenom (baseball, golf, plivanje), položaja koji opterećuju živce i krvne žile te traumatskih ozljeda (npr. trzajna ozljeda vrata).

Bol u vratu, ruci ili šaci, često praćena utrnulošću ili trncima u ruci i šaci.

U težim slučajevima može doći do slabosti mišića šake (smanjenje snage stiska).

Ponavljajući pokreti ramena ili ruke, poput nošenja teških predmeta.

Stres, depresija i poremećaji spavanja također mogu pogoršati simptome.

U mnogim slučajevima simptomi se poboljšavaju unutar četiri do šest tjedana primjenom odgovarajućih rehabilitacijskih vježbi.

Početna faza rehabilitacije obuhvaća vježbe za istezanje mišića vrata i ramena.
U ovoj fazi mogu pomoći i lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta te mišićni relaksansi koje može propisati liječnik.

Tehnike mobilizacije mekih tkiva koje ciljaju područje vrata, ramenog kompleksa i torakalne kralježnice pomažu u smanjenju napetosti i boli te pripremaju tijelo za zahtjevnije vježbe mobilnosti u drugoj fazi.

S vremenom se fokus prebacuje na pokretljivost kralježnice i perifernih živaca te se uvode istezanja i tehnike mobilizacije živaca. Ove vježbe poboljšavaju zdravlje živaca, smanjuju bol i poboljšavaju pokretljivost vrata i ramenog pojasa.
Važno je pažljivo dozirati jačinu istezanja kako se ne bi pretjerano opteretio živac i pogoršala bol.

Kada se bol smanji i pokretljivost poboljša, preporučuje se izvođenje vježbe za jačanje mišića radi povratka funkcije.

U 10-20% slučajeva u kojima simptomi ne prolaze unatoč rehabilitaciji, može se preporučiti kirurški zahvat kako bi se smanjio pritisak na živce. Ove operacije mogu uključivati uklanjanje prvog rebra i/ili dijelova mekih tkiva (mišića ili fascije) koji ometaju normalnu funkciju živaca.

Osobe s vaskularnim sindromom torakalnog otvora (gdje su zahvaćene vene ili arterije) češće trebaju operaciju u usporedbi s osobama kod kojih ovaj sindrom utječe samo na živce.

Ako se uz simptome iritacije živca (bol, utrnulost i trnci) primijeti i oticanje ruke ili lošu cirkulaciju u šaci — što su znakovi vaskularnog sindroma torakalnog otvora — obavezno se treba javiti liječniku kako bi se isključila ozbiljnija stanja poput krvnog ugruška.

Rehabilitacija može sadržavati:

✔️ Terapijske vježbe za snaženje mišića oko vrata i lopatica

✔️ Vježbe za očuvanje i povećanje opsega pokreta 

✔️ Za smanjenje bolnosti pasivne intervencije prema potrebi (kinesiotape, akupunktura…)

✔️ Specijalne manualne tehnike za smanjenje bolnosti

✔️ Edukacija oko prilagodbe pokreta i faktora koji doprinose pojavi i pogoršanju simptoma