Medijalna epikondilalgija, poznata kao golferski lakat, stanje je u kojem mišići fleksori zapešća i prstiju postaju iritirani na mjestu svog pripajanja na unutarnju lakta. Bol je obično povezana s aktivnostima koje zahtijevaju ponavljajuću, snažnu uporabu mišića fleksora, uključujući penjanje, igranje golfa ili reketnih sportova te vrtlarenje ili stolarstvo.

Ovo stanje slično je teniskom laktu, ali se javlja na suprotnoj strani podlaktice, zahvaćajući fleksore zapešća i prstiju umjesto ekstenzora. Stoga utječe na dio pokreta koji uključuje stiskanje, a ne otvaranje šake. Golferski lakat rjeđi je od teniskog lakta jer su fleksori podlaktice i prstiju dvostruko jači od ekstenzora, pa su manje skloni problemima zbog preopterećenja.

Golferski lakat može se pojaviti čak i ako pacijent ne igra golf. Pokret fleksije ima više ekscentričnih dijelova, pa golferski lakat može nastati i tijekom igranja tenisa, obično pri servisu, kada ruka ide iznad glave, a zapešće u ekstenziju – fleksori zapešća usporavaju pokret prije nego što ruka krene naprijed i udari loptu. U golfu to se događa tijekom zamaha unatrag, kada ruke idu natrag i pripremaju se za kretanje naprijed; mora se usporiti palica da bi se promijenio smjer, što opterećuje tetivu fleksora zapešća i unutarnju stranu lakta. Osobe koje bacaju iznad glave također mogu osjetiti ovo stanje jer ubrzavaju i usporavaju ruku dok drže objekt koji dodatno opterećuje tkiva.

Tupa bol na unutarnjoj strani lakta koja postaje oštra tijekom određenih aktivnosti.

Može se primijetiti i smanjena snaga hvata.

Dodirivanje uz kost (medijalni epikondil) na unutarnjoj strani lakta izazvat će bol.
Fleksija zapešća s otporom također može biti bolna.

Aktivnosti koje aktiviraju mišiće fleksore zapešća i prstiju, poput fleksije i ekstenzije zapešća te zadataka povezanih s hvatanjem.

Golferski lakat obično se povuče unutar 2 do 12 tjedana kada se modificiraju ili privremeno uklone pogoršavajuće aktivnosti uz provođenje rehabilitacijskog programa.

Većini slučajeva golferskog lakta pomaže fizioterapija usmjerena na postupno poboljšanje snage fleksora zapešća i prstiju.

Ortoze za lakat koje se stežu oko gornje podlaktice mogu smanjiti bol, ali ih treba koristiti privremeno jer dugotrajna uporaba može dovesti do dekonidicioniranja mišića i tetiva te drugih problema.

U prvoj fazi rehabilitacije fokus je na mobilizaciji mišića fleksora zapešća i prstiju, koji se nalaze na prednjoj strani podlaktice. Mobilizacija ovih mišića može pomoći u smanjenju napetosti i boli na unutarnjoj strani lakta.
Ubacuje se i mobilizacija fleksora lakta i prsnih mišića te medijalnih i ulnarnih živaca – ove tehnike poboljšavaju zdravlje živaca i pokretljivost te mogu smanjiti bol.

Postepeno se uvode vježbe istezanja prsnih mišića i mišića fleksora zapešća i prstiju, što će nastaviti poboljšavati pokretljivost i smanjivati bol.
Vježbe s opterećenjem zahvaćenih tetiva izometričkim kontrakcijama te vježbama aktivne pokretljivosti pogađaju tetive na relativno niskom opterećenju, omogućujući povećanje snage bez izazivanja pogoršanja boli.

U zadnjoj fazi dodaju se vježbe jačanje mišića podlaktice, posebno onih koji se pričvršćuju na medijalni epikondil (fleksori zapešća i prstiju te pronator teres), jer trening s otporom ima najbolje dokaze za rehabilitaciju ozljeđenih tetiva.