BOL U KOLJENU

Ovaj rehabilitacijski protokol pokriva:

  • Opću bol u koljenu
  • Patelofemoralnu bol zgloba (bol oko prednjeg dijela koljena ili iza patele)
  • Sindroma iliotibijalnog (IT) trakta (bol s vanjske strane bedra tik iznad koljena)

PATELOFEMORALNI SINDROM

Sindrom patelofemoralne boli zgloba je često stanje koje uzrokuje bol lociranu ispod patele. Slično patelarnoj tendinopatiji, ova bol je obično izazvana aktivnostima koje uključuju puno trčanja, skakanja i čučanja.

Patelofemoralni zglob je sinovijalni zglob između čašice (patele) i predviđene površine (žlijeba) na bedrenoj kosti. U osnovi, patela klizi kroz femoralni žlijeb dok se koljeno savija i ispruža.
Nekad se smatralo da je bol u čašici povezana s problemom nepravilnog klizanja patele kroz žlijeb. Iako takvi mehanički problemi mogu doprinijeti boli u nekim slučajevima, danas znamo da je patelofemoralna bol složenija i može biti pod utjecajem nemehaničkih varijabli poput našeg psihološkog i emocionalnog stanja.

Bol je locirana iza čašice (patele) i obično je oštra.

S obzirom na lokaciju boli, pritisak na meka tkiva okolnog područja obično ne reproducira simptome.

Patelofemoralna bol se pogoršava tijekom i nakon aktivnosti koje komprimiraju i stavljaju povećani stres na zglob,kao što su:

  • čučanje,
  • hodanje uz i niz stepenice,
  • sjedenje duže vrijeme,
  • trčanje (posebno kod onih koji udaraju petom),
  • biciklizam.

Patelofemoralna bol se obično poboljšava unutar četiri do šest tjedana kada se modificiraju aktivnosti koje pogoršavaju stanje i implementiraju vježbe rehabilitacije koje jačaju kuk i koljeno.

Sindrom patelofemoralne boli se tretira isključivo fizikalnom terapijom, koja se fokusira na jačanje zglobova i tkiva koja rade zajedno s koljenom,  te poboljšanje neuromišićne kontrole kod aktivnosti koje pogoršavaju stanje (npr. trčanje, čučanje).

Za smanjenje boli može pomoći primjena leda, uzimanje protuupalnih lijekova i suzdržavanje od aktivnosti koje pogoršavaju stanje.

U prvoj fazi rehabilitacije rade se mobilizacije mekih tkiva i istezanja kako bi se smanjila bol na tom prednjem dijelu koljena. Mobilizacija i istezanje mišića oko koljena (osobito kvadricepsa) smanjuje bol privremeno mijenjajući pritisak na zglob i pružajući osjetljivim strukturama odmor.

Dodaju se vježbe za senzomotoričku kontrolu i jačanje – pogotovo glutealnih mišića radi smanjenja pritiska na strukture koljenog zgloba.

Kod vježbi za jačanje mišića oko koljena, posebno kvadricepsa, treba voditi računa i o doziranju i o vježbama koje ograničavaju kompresiju i opterećenje patelofemoralnog zgloba.

Iako je koncept treninga s forsiranjem “koljena preko prstiju” nedavno postao popularan, takve vježbe mogu pogoršati bol u patelofemoralnom zglobu. Kad koljeno prijeđe preko prstiju, sile kontakta u zglobu se povećavaju, što može pogoršati simptome ako koljeno nije spremno.
Te vježbe nisu trajno zabranjene, ali treba započeti s modificiranim verzijama. Tek kada se simptomi skroz povuku mogu se postepeno uvoditi zahtjevnije vježbe za kvadriceps i patelofemoralni zglob.

SINDROM ILIOTIBIJALNOG (IT) TRAKTA

Iliotibijalni (IT) trakt (pojas) je gusta, vlaknasta traka vezivnog tkiva koja se proteže duž lateralne (vanjske) strane bedra od kuka do koljena.
Često je uzrok boli s vanjske strane koljena kod trkača.

Sindrom IT pojasa je poremećaj vezivnog tkiva, poput patelarne ili Ahilove tendinopatije, što znači da je bol obično uzrokovana prekomjernom upotrebom – učinili ste više nego što su vaša tkiva mogla podnijeti.
Ovo stanje uglavnom pogađa trkače, pa je važno obratiti pažnju na kilometražu koju trkač stavlja pred sebe. Kod trčanja je najvažnije postepeno povećavati volumen kako bi tkiva imala vremena da se prilagode.

Kombinacija pametnog programiranja s rehabilitacijskim vježbama snage koje ciljaju IT pojas i mišiće na koje se veže donijet će ublažavanje boli, bolje kretanje i poboljšanje performansi.

Sindrom IT trakta tipično proizvodi oštru bol na vanjskoj strani koljena tijekom aktivnosti poput trčanja.
Ponekad se osjeti i pucketanje ili škljocanje.

Lokacija boli ponekad može biti i višlja, primjerice u kuku, ali najčešća je u koljenu.

Simptome će proizvesti ili pogoršati:

  • trčanje nizbrdo ili po neravnom terenu,
  • započinjanje novog programa trčanja,
  • prevelika kilometraža na koju se tkiva nisu adaptirala.

U većini slučajeva, sindrom IT trakta se poboljšava unutar četiri do šest tjedana kada se modificiraju aktivnosti koje pogoršavaju stanje i implementiraju rehabilitacijske vježbe koje jačaju mišiće oko kuka i koljena.

Sindrom IT trakta tretira se prilagodbom stresa kojem se tkivo izlaže – to znači smanjenje volumena trčanja i privremeno trčanje po ravnim površinama.

Također je važno ojačati gluteus medius i minimus te mišiće oko koljena.
Rade se i vježbe istezanja i mobilizacije u svrhu smanjenja boli.

Kada smanjenje boli to dopusti, ubacuju se vježbe za stabilizaciju i snaženje mišića oko kuka i koljena u svim ravninama.

Rehabilitacija može sadržavati:

✔️ Terapijske vježbe za snaženje mišića oko zgloba kuka i koljena

✔️ Vježbe za očuvanje i povećanje opsega pokreta 

✔️ Za smanjenje bolnosti pasivne intervencije prema potrebi (kinesiotape, akupunktura…)

✔️ Specijalne manualne tehnike za smanjenje bolnosti

✔️ Edukacija oko prilagodbe pokreta i faktora koji doprinose pojavi i pogoršanju simptoma