Loading cart contents...
(Mio)fascije – što su, funkcija i važnost4 min čitanja
Napomena: post sadrži fotografije ljudskih preparata radi boljeg razumijevanja i vizualiziranja fascija. Nisu neukusne i odlično prikazuju dio anatomije o kojem danas pišem. Fotografije su isječci iz serijala Somanautics, s odličnog youtube kanala, čiji je autor inspirativan Gil Hedley. Osobno, niti jedna skica ni crtež mi nisu ovako lijepo i jasno predočili ljudsku anatomiju kao prave slike, odnosno ovaj serijal, pa ga svakako preporučam.
Uzimajući u obzir da možda netko teže podnosi takve fotografije, one se vide tek kada se otvori cijeli post, a tek se klikom na njih slika uveća.
Fascija je čvrsto vezivno tkivo koje ima nevjerojatno jaku otpornost na istezanje i općenito je vrlo jaka. Mikroskopski podsjeća na paukovu mrežu.
Ovo su fotografije iz filma “Strolling under the skin” (također jako zanimljiv), autora Dr. Jean-Claude Guimberteau, a prikazuju živu i zdravu fasciju uvećanu 25 puta.
Sama je do nedavno bila gotovo skroz zanemarena. Do prije par godina smatrala se samo pakiranjem organa, kostiju i mišića, pa se i njena kompleksna i suptilna funkcija tek polagano otpetljava.
Obavija sve strukture u tijelu – od krvnih žila, preko živaca, organa, kostiju, do mišićnih skupina i samih mišića.Svaki naš dio tijela protkan je fascijama, i upravo nas ona drži “u komadu” i ljudskom obliku. Da fascije ne obavijaju organe i drže ih na mjestu, svi oni bi, karikirano, fino pali u zdjelicu. Sustav fascija je kao neprekidno odijelo za cijelo tijelo – nema jasnog početka i kraja, iako ju radi lakšeg razumijevanja ponekad diferenciramo po lancima, skupinama mišića i sl.
Tako ju primjerice dijelimo na:
1. površinsku – spaja kožu i slojeve potkožnih tkiva,
2. duboku – oblaže kosti, mišiće, krvne žile i živce,
3. visceralnu – oblaže unutarnje organe i zidove velikih tjelesnih šupljina (trbušna, prsna…)
No važno je razumijeti da je kontinuirana i da reagira na sve što se u tijelu događa. Pod kontrolom je autonomnog živčanog sustava, što znači da ju ne možemo svojom voljom kontrolirati (za razliku od mišića).
Fascije koje obavijaju mišiće nazivamo miofascije. One se također kontrahiraju – i to čak i neovisno o mišiću kojeg obavijaju, a posljedično utječu i na način našeg pokretanja.
Djeluju kao čvrsta torba koja odvaja svaki od mišića. Ovdje je prikazana široka fascija lata (odljepljena od lateralne strane mišića natkoljenice), poznata po iliotibijalnom (ITB) sindromu, čest kod trkača. Dno te “torbe” predstavlja zapravo kost na koju se fascija veže.
Vezivno tkivo fascije također prožima sam mišić, što se vidi ovdje kao bijele linije oko mišićnih vlakana:
One se dalje opet spajaju na gornju pokrovnu fasciju, a onda dalje kroz tetive na kosti, gdje se kao lanac dalje nastavljaju prožimati kroz tijelo. Na crtežu je prikaz spiralne linije, samo jedan od lanaca koji se protežu u tijelu.
Vlakna fascije su gusto isprepletena što omogućuje čvrstinu, a kada je u zdravom stanju onda je skliska i mokra kako bi omogućila nesmetano i lagano klizanje pojedinih dijelova tijela prilikom pokretanja. Zbog svoje fleksibilnosti amortizira i balansira stres i ozljede, omogućuje pokretanje i istezanje u punoj dužini i svakom smjeru, nakog čega se vraća u prvobitno stanje. Ukratko, pomaže da radimo svoje svakodnevne aktivnosti bez boli, nosi se s našim stresom i ozljedama, te drži cijelo tijelo u čvrstom sustavu.
Ovdje je prikazana ahilova tetiva, zglob stopala i samo stopalo. Lijepo se vidi sva čvrstina i uloga fascije u smislu potpore tijelu i apsorbiranja stresa nastalog mehaničkim korištenjem.
No, nije uvijek sve tako bajno. Zbog ozljeda, operacija, kroničnog emocionalnog i psihičkog stresa, manjka fizičke aktivnosti i istezanja, ukorijenjenog obrasca pokreta i loše posture tijela, fascija postaje kruta, rigidna i bolna, a kako krvne žile i živci prolaze i kroz nju (dolje je prikaz male vene koja krolazi kroz fasciju i nastavlja se dalje u mišić), teže se opskrbljuje hranjivim tvarima i kisikom.
U takvom stanju onemogućuje normalno pokretanje, uzrokuje slabu fleksibilnost, propriocepciju i mobilizaciju zglobova, a ozljede teško zacijeljuju i često se vraćaju. Često je urok i raznim tegobama za koje smo navikli kriviti mišiće – glavobolje, išijas, bol u donjim leđima i kukovima, ograničena pokretljivost vrata, itd. Naravno, kako je povezana s mišićima, ne smijemo isključivati jedno od drugoga, već usmjeriti dodatnu pažnju i (samo) njoj.
Dobra vijest je da se o njoj možemo (i trebamo) brinuti kako bi ispunjavala svoju zadaću koje stalno pred nju stavljamo.
- krećite se
- istežite se
- opustite se
- poštujte svoje tijelo, ozljede, bolove i vrijeme oporavka
- spavajte dovoljno
- hidratizirajte se i hranite tijelo živom i zdravom hranom
- koristite foam roller (u nedostatku masaže)
- masirajte se: nađite terapeuta koji uz klasičnu masažu radi i s fascijama.
Sretno!